Baklava: kraljica tradicionalnih kolača
Baklava je posebna vrsta kolača koja se sprema za Bajram
i druge posebne prigode. Riječ je o
slatkoj piti s orasima, koja se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta,
u nekoliko, obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa
mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade
koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zaljeva se
agdom (slatkom vodom). Agda je kuhana smjesa vode i šećera. Ovo je jedno od
najstarijih turskih jela, koje se pravilo još i u vrijeme Osmanskog carstva i koje još uvijek zauzima počasno
mjesto za bajramskom sofrom.
Predivna poslastica izdašno posuta s orasima i šećerom može se spremati na više načina. Svaka će domaćica upravo za svoj recept za baklavu reći da je najbolji. Mada se osim oraha u baklavu mogu stavljati groždjice, bademi, pistaći i drugi orašasti plodovi, prava bosanska baklava je baklava u kojoj se nalaze samo orasi. Recept za spremanje baklave je na izgled jednostavan, ali iskusne domaćice dobro znaju da na izgled i ukus baklave ne utiču samo sastojci, nego i način slaganja, pečenja i zalivanja baklave.
Baklava je tradicionalno jelo na Balkanu, kao i na Orijentu. Smatra se da porijeklo ima iz Armenije, ali zbog mnogobrojnih varijacija, postoje pretpostavke da potiče iz Arabije, kao i iz Grčke. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci pripremaju za Bajram, dok je Hrvati, u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, pripremaju za Božić.
