Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova džamija je najznačajnija džamija u Sarajevu i jedan od najljepših primjera otomanske arhitekture na Balkanu. Izgrađena u 16. stoljeću, Gazi Husrev-begova džamija predstavlja centralni objekat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Begova džamija je izgrađena 1530. godine (937. po Hidžri). Džamiju je sagradio arhitekt Ajem Esir Ali pod pokroviteljstvom Gazi Husrev-bega, koji je također financirao istovjetnu džamiju (Hüsreviye džamija) u Alepu (Sirija) između 1531. i 1534. U 16. stoljeću, kad je izgrađena, Begova džamija je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.
Gazi Husrev-begova džamija je bila prva džamija u cijeloj Evropi koja je dobila
električnu rasvjetu, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine 1889. godine.
Na ovoj džamiji četvrtastog oblika s kupolom visine 26 m, izraženo je isto shvaćanje unutarnjeg prostora i vanjskih volumena kao u najljepšim primjerima otomanske arhitekture. Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom tamburu. Ispred ulaza je trijem s pet niskih kupola, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola. U sklopu džamije se također nalazi minaret, šadrvan, obližnja sahat-kula, kamena ograda te nekoliko turbeta. Nedaleko džamije je i medresa koja se također cijeni kao dio kompleksa.
Za vrijeme opsade Sarajeva,
džamija je uništena, ali je renovirana je 1996. uz inozemnu pomoć. Potpuna
restauracija i preslikavanje džamije izvršena je u periodu od 2001. do 2002.
godine i većinom je djelo bosanskohercegovačkog kaligrafa Hazima Numanagića.
